Sat. Nov 26th, 2022

Fermentiranje hrane je proces koji se odvija od davnina. Prije nego su postojali razni spremnici za hranu, prije otkrića hladnjaka, ljudi su fermentirali sve vrste hrane, kako bi ju što duže čuvali svježom i jestivom.

Ovaj proces nosi jako puno blagodati za opću zdravstvenu sliku. Osim toga, danas se može fermentirati apsolutno sve. Osim uobičajenih ukiseljenih namirnica, kao što su kupus i većina ostalog povrća, fermentirati se može također tijesto, meso, sir i ostalo.

Prednosti fermentirane hrane

Uz imunitet, redovan unos fermentirane hrane, može pomoći i kod alergija, probavnih smetnji, te ima široki spektar pozitivnih učinaka na endokrini sustav.

Proces fermentiranja hrane usputno proizvodi probiotičke bakterije ili probiotike koji su iznimno blagotvorni i čine lakšom borbu protiv gljivica.

Zato doktori najčešće preporučuju unos probiotika za vrijeme terapije antibiotikom.

Kupovne probiotike možete naći i u obliku suplemenata, kapsula, praha ili šumećih tableta, dok one prirodne nalazimo samo u procesu fermentacije.

Fermentiranje hrane ju može dodatno oplemeniti vitaminima.

Fermentiranje hrane

Najbolji primjer je kiseli kupus, koji u tom obliku sadrži više vitamina C nego naranča, limun i grejp zajedno.

Možemo reći da fermentiranje pretvara hranjive sastojke namirnica u više dostupne i lakše iskoristive oblike. Tijekom procesa fermentacije, odvija se aktivnost bakterijskih i gljivičnih organizama, prilikom čega je hrana obogaćena lako probavljivim organskim tvarima. Najveća prednost u ovom slučaju je ta što određene spojeve koji nisu lako probavljivi, proces fermentacije dodatno razgrađuje.

Dodatna prednost je stvaranje mikronutrijenata. Iako vitamin B12 ne možemo naći u sirovoj biljnoj hrani, on je poželjan nusproizvod fermentacije, zahvaljujući bakterijama Lactobacillus reuteri.

Jeste li znali da se procesom fermentacije anti-nutrijenti pretvaraju u nutrijente eliminacijom raznih toksina iz svježe hrane.

Proces fermentacije i recepti

Sami proces fermentacije uz pomoć raznih bakterija, gljivica i plijesni uspješno vrši pretvorbu hrane u puno lakše probavljivo jelo, puno vitamina. Mikroorganizmi pretvaraju šećere iz hrane u kiselinu, plin ili alkohol.

Jednom kad savladate osnove fermentiranja hrane, moći ćete fermentirati bilo što, a mi u nastavku donosimo recepte koji će vas oduševiti.

Fermentirana palenta

Palenta je jako zdrava namirnica, koja se preporučuje u dijetama. To je zato što blagotvorno djeluje na naš probavni sustav. Posljedica koju nerijetko primijetimo nakon konzumacije palente, je nadutost. To je efekt napuhavanja crijeva, nakon kojeg se crijeva čiste.

Fermentirana palenta

Za fermentiranu palentu trebate:

  • ½ šalica palente
  • malo vode
  • 2 žlice nezaslađenog sojinog jogurta.

Sve sastojke pomiješajte u čistu, sterilnu staklenku i dobro zatvorite. Fermentacija ovog pripravka traje od 12-24 sata. Ovisno o toplini prostorije u koju se spremili staklenku. Ako je dosta toplo, smjesa će se fermentirati nakon 12 sati. U tom slučaju smjesa ima mjehuriće i izgleda pjenušavo.

Nakon što je fermentirana, palentu treba kuhati, kao i obično s malo soli. U ovom slučaju koristite punu šalicu vode. Okus i miris bi trebali biti kiselkasti, ali ne oštri kao kod kefira.

Poslužite fermentiranu palentu uz kisele krastavce, ciklu ili masline.

Fermentirani humus

Sam za sebe, humus je odličan dodatak jelima. Postoje razne verzije humusa, s dodacima povrća i egzotičnih začina. No, činjenica je da zbog sastojaka kao što su sezamova pasta, humus zna teško sjesti na želudac.

Humus se može i fermentirati. Osim što se fermentacijom pojača njegov okus, fermentirani humus je puno više probavljiv.

Ovaj recept možete napraviti od kupovnog humusa bez pojačivača okusa ili humusa koji pripremite sami.

Fermentirani humus

Za recept su potrebni:

  • humus
  • kiseli kupus (3-4 žlice)
  • nezaslađeni sojin jogurt

U humus dodajte nezaslađeni jogurt od soje i kiseli kupus. Dobro promiješajte i zatvorite vakumski u sterilnu staklenku. Proces fermentacije se odvija od 8-14 sati, opet ovisno o toplini prostorije. Ako je u prostoriji predviđenoj za fermentaciju više od 25 stupnjeva, stavite staklenku na hladnije mjesto.

Nakon fermentacije smjesa će imati sitne mjehuriće. Nakon toga, staklenku držite u hladnjaku najmanje 8 sati. Nakon toga ga držite u hladnjaku prije serviranja i potrošite smjesu unutar 5 dana.

Fermentirani humus je pjenaste teksture, poput moussea s kiselim notama u okusu. Odlično se slaže s jakim sirevima i krekerima, a za još lakši obrok, kombinirajte fermentirani humus s kiselim povrćem po želji.