U posljednje vrijeme sve češće čujemo prognose o nadolazećoj ekonomskoj krizi koju lako može uzrokovati inflacija, odnosno povećanje cijena.
No, koje sve vrste inflacije postoje i koje je značenje ovog financijskog procesa nas često zaborave informirati.
Pojava inflacije ne mora nužno značiti negativan utjecaj na gospodarsko stanje. Ovisno o njenoj vrsti i uzročno-posljedične veze se mogu dosta razlikovati.
Odgovore na ova pitanja kao i ono – što je inflacija, donosimo u nastavku teksta u kojem dodatno donosimo najbolje metode za zaštitu svog novca.
Inflacija je ogromno povećanje cijena robe i usluga. U tom slučaju valuta gubi na vrijednosti i dolazi do smanjenja kupovne moći. Iako najčešće pojava inflacije uspori gospodarstvo u globalu, ne treba je uvijek gledati kao negativnu pojavu u društvu.
Što je inflacija i koje sve vrste poznajemo?
U principu ima nekoliko vrsta inflacije koje imaju štetan utjecaj na ekonomsku sliku određene države, no ima i onih s pozitivnim utjecajem. Kako bismo bolje razumjeli mogući utjecaj inflacije, potrebno je znati ih razlikovati.
Ekonomisti smatraju da je održiva inflacija upravo ona koja se odvija kad rast količine novca u državi prijeđe ekonomski rast.
Meka inflacija znači da su cijene porasle ili će porasti za najviše 3% na godišnjoj razini. Generalno gledajući ova vrsta inflacije pomaže gospodarstvu jer je populacija svjesna da će cijene i dalje rasti, što znači da će trošiti više sad kako bi izbjegli veće cijene u budućnosti.
Zadatak središnjih banki diljem svijeta je provoditi određene novčane prilike kako bi pozitivna inflacija ostala prisutna što duže. To znači meka inflacija između 2% i 3%.
Rastuća inflacija može dovesti do općeg kaosa u određenoj državi. Naime, prilikom rastuće inflacije, cijene rastu i preko 10%, novac iznimno brzo gubi na vrijednosti što znači da ekonomija počne propadati. Nerijetko se dogodi da se i strani investitori povuku iz takvih država,, što dodatno utječe na prijeko potreban kapital. Najbolje rješenje bi bilo kad bi se rastuća inflacija mogla kompletno spriječiti.
Hiperinflacija znači da su cijene premašile povećanje od 50%. Najčešći primjeri ove vrlo rijetke pojave su kad vlade počinju tiskati novac kojim će podmiriti ratne dugove.
Primjer hiperinflacije blizak nama je onaj iz Bugarske, koja je u 90-ima čak dva puta patila od hiperinflacije. Godine 1991. je zabilježen porast cijena u iznosu od 123% te 1997. godine čak 247%.
Stagflacija je rezultat stagnacije gospodarskog rasta, dok cijene i dalje rastu. Naizgled nemoguća situacija koja se dogodila u 70-ima u SAD-u. Amerikanci su se povukli iz zlatnog standarda što je uzrokovalo da cijena zlata naglo skoči a vrijednost dolara naglo padne.
Deflacija je suprotnost inflaciji. Nakon što dođe do zasićenja uzrokovanim inflacijom, dolazi do karakterističnog pada cijena. Prije globalne ekonomske krize 2008. godine, deflacija cijena nekretnina je teško pala one koji su samo 3 godine prije kupili nekretninu. Iako označava pad cijena, deflacija najčešće rezultira recesijom, te u rijetkim slučajevima i do depresije.
Koje su moguće posljedice inflacije?
Ne morate znati točno što je inflacija da biste razumjeli moguće utjecaje na gospodarsko stanje države ili za najekstremnije slučajeve, na globalnoj razini.
Vrijednost valute opada, što znači da za isti iznos možete kupiti puno manje proizvoda nego prije. Jedna od posljedica inflacije za prosječnog potrošača je gubitak novca, odnosno vrijednosti novca. Sami spomen gubitka nas tjera na crne misli, no nije sve tako strašno.
Jednostavno je izračunati koliko ćete točno izgubiti – jednako onoliko kolika je inflacija. Ako imate 20 000 kn na računu, a inflacija je 3,8%, to znači da ćete izgubiti 760 kn na godišnjoj razini.
Ono što može dodatno zabrinjavati jest točnost objavljenih informacija. Naime, stručnjaci su svjesni da postoji razlika između stvarne inflacije i one koju je određena vlada službeno objavila. Spletom okolnosti, u slučaju krivih službenih informacija o inflaciji, osobni gubici mogu biti puno veći.