Krumpir je neizbježna namirnica koja može obogatiti skoro svako jelo. Često je zamjena za kruh na našim prostorima, čime postaje temelj u ljudskoj prehrani.
Kad je u pitanju sadnja krumpira, ista može biti biti vrlo zahtjevna. Zato u nastavku teksta donosimo više informacija vezano za vrste krumpira za sadnju.
Plod krumpira raste pod zemljom i naziva se gomolj. Sve nutrijente potrebne za uspješan razvoj, krumpir dobiva iz zemlje i nadzemnog dijela biljke.
Vrste sjemenskog krumpira se sastoje od korijena i lisnatog dijela na površini zemlje. Gornji dio krumpira se još zove i cima, sastoji se od tamnozelenih listova i bijelih cvjetova. Podzemni dio krumpira se zove vriježa i može se sastojati od nekoliko gomolja. Ovisno o vrsti posađenog krumpira, gomolji su od žućkaste do tamno ljubičaste boje.
Važno je napomenuti za krumpir da se radi o više-godišnjoj biljci, koju većina vrtlara uzgaja kao jednogodišnju. To je zato što vrste krumpira za sadnju brže razvijaju plod kao jednogodišnjo usjev, koji je ujedno i puno kvalitetniji po sastavu.
Vrste sjemenskog krumpira
Na svijetu postoji preko 5000 različitih vrsta krumpira za sadnju. Na našim prostorima koristi se više od 150 vrsta krumpira.
Kako biste u vrtu imali domaći krumpir, prije same sadnje krumpira, potrebno je znati koje su ranije a koje kasnije vrste, kako biste savršeno mogli prilagoditi uvjete sadnje i uzgoja.
Ranije sorte su one vrste krumpira za sadnju koje uspijevaju u različitim vremenskim uvjetima bez obzira na temperaturne razlike. Obilježava ih izrazito kratak period od sadnje do vađenja. Jedna od takvih sorti, kojoj je potrebno svega 50 dana do branja je sorta Adora. Adora se smatra ujedno i najranijom sortom krumpira. Plod se može pržiti, peći i kuhati. Ova sorta je među omiljenima i zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Sorta Cleopatra je također ranija vrsta krumpira, no najviše se koristi kao mladi krumpir. Koristi se za pomfri ili pržene krumpiriće, najviše.
Srednje kasne sorte su one vrste krumpira kojima treba nešto više vremena od sadnje do vađenja i koje je nešto zahtjevnije uzgojiti. Sorta Desiree zahtijeva padaline, što znači da jako ovisi o klimatskim uvjetima tla gdje je posađena. Iznimno je dobra za skladištenje zbog visokog postotka suhe tvari, a koristi se u salatama, može se pržiti i kuhati.
Najkasnije sorte krumpira za sadnju su one kojima je potrebno najviše vremena. Ovo je najzahtjevnija vrsta krumpira koja uvelike ovisi o vremenskim uvjetima te zato najbolje uspijeva u plastenicima i okruženjima gdje je lako kontrolirati uvjete uzgoja.
Agria je najpopularnija kasna sorta čiji se plodovi najviše koriste za industrijsku preradu.
Sadnja krumpira u vrtu ili plasteniku
Kad odgovaramo na pitanje koje vrste krumpira su najbolje za sadnju, potrebno je imati na umu i način samog uzgoja.
Ukoliko se odlučite za sadnju u plasteniku ili stakleniku, cijeli proces od sadnje do vađenja je lakše kontrolirati. Prostor mora biti suh i provjetren. Za vrijeme cvata potrebno je krumpir dodatno hraniti za što bolji uspjeh usjeva.
Sadnja u vrtu je malo kompliciranija od sadnje u plasteniku. Prije nego sjeme stigne u zemlju, tlo je potrebno naklijavati do 40 dana i to na temperaturi između 12 i 15 stupnjeva. Osim toga, u ovom slučaju, krumpir se sadi iz niklog gomolja. Gomolj koji ima niklu klicu se čuva na toplom i vlažnom mjestu. Količina usjeva će također ovisiti o plodoredu. Savjetuje se gušće posaditi ranije sorte, odnosno rjeđe posaditi kasnije sorte. Za usjev do 60 000 biljaka, potreban razmak između sjemenskih krumpira je 70x25mm.